Dalmacija – Split

Dalmacija – Split

Ako želite u kratko vrijeme posjetiti što više spomeničkih cjelina svjetske kulturne baštine UNESCO-a, u Srednjoj Dalmaciji i Splitsko-dalmatinskoj županiji ta će vam se želja i ostvariti.

Naime, unutar samo tridesetak kilometara ove turističke regije, jedne od vodećih u Republici Hrvatskoj, putnike namjernike čekaju Dioklecijanova palača u Splitu, najvećem gradu Srednje Dalmacije, Starogradski ager na otoku Hvaru i povijesna jezgra grada Trogira.

 

I to nije sve što je spomenuta organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu uvrstila na neke od svojih prestižnih popisa. Kao nematerijalna kultura ovoga dijela Hrvatske pod zaštitom UNESCO-a su i čipka od agave i procesija „Za križen” otoka Hvara, ali i Sinjska alka, viteški turnir čija je tradicija u Sinju započela u 18. stoljeću. Na istoj su listi i takozvano nijemo kolo iz Vrlike te klapsko pjevanje, tradicijsko višeglasno pjevanje bez pratnje instrumenata, koje se iz svoje kolijevke, Dalmacije, u novije vrijeme proširilo na neke druge hrvatske krajeve.

 

O tome da je sačuvanih spomenika u ovom dijelu Hrvatske moglo biti još i više, svjedoče i brojni arheološki lokaliteti, među kojima je kao najveći na istočnoj obali Jadrana poznat Solin. Riječ je o ostacima antičke Salone, nekadašnje prijestolnice rimske provincije Dalmacije, koja se nalazi oko šest kilometara sjeverno od Splita. Dok u unutrašnjosti održivi turizam i povratak prirodi promiču sve popularnija etno-eko sela, na obali mora tome su se posvetili kampovi, među ostalim i korištenjem obilja sunčevih zraka za proizvodnju toplinske energije. Kampovi Srednje Dalmacije pridonose i promociji specijaliteta ovoga dijela Hrvatske. Uz nezaobilaznu domaću ribu i morske plodove, valjalo bi okusiti i delicije čije recepture potječu iz vremena Marka Marulića, oca hrvatske književnosti, rodom iz Splita. To su, primjerice, paprenjaci, čiji je osnovni sastojak bio šafran. Taj je začin uz med i korijandar bio iznimno važan proizvod na otocima u 16. stoljeću. U unutrašnjosti, točnije u Dalmatinskoj zagori, autohtono je jelo cetinska pastrva, ali i brujet od žaba na baškotinu: žablji krakovi se preliju limunovim sokom te se s ostalim sastojcima kuhaju na laganoj vatri, a poslužuju se s prepečenim kruhom.

Kao rijetkost među pićima ističe se „koktel” mladog vina i kozjeg mlijeka, koji je na ovom prostoru poznat pod različitim imenima. Bikla mu je naziv u Vrgorcu, rodnom gradu pjesnika Tina Ujevića, u kojem se danas proizvodi kvalitetno vino i uzgajaju najbolje jagode u Dalmaciji.

Kampovi

Dalmacija – Split

Gdje carstvo nije samo riječ za prirodu.

Pravi šarm mediteranskog juga

Dalmacija – Split

Dragulj jednog carstva

Davne 305. godine poslije Krista najmoćniji čovjek na svijetu, car Dioklecijan, morao je odlučiti gdje želi provesti ostatak života. Od svih mjesta na svijetu, odlučio je dom sagraditi baš u srcu Dalmacije čime je postavio temelje za budući grad Split.